Plesovi ostalih dijelova Hrvatske

Osim istarskih narodnih plesova, na repertoaru imamo i plesove iz ostalih dijelova Hrvatske. Želimo plesom, svirkom i pjesmom obuhvatiti više područja Republike Hrvatske, kako bismo kvalitetno predstavili kraj iz kojeg dolazimo.

Stari splitski plesovi (Monfrina i Kvadrilja) – karakteristični su gradski plesovi bliski dvorskim plesovima europske aristokracije, s prepoznatljivim minimalističkim pokretima vrlo povezanim sa splitskom fjakom. Odlike ova dva plesa su elegantnost pokreta, profinjeno držanje i mekoća koraka u kojima se ogleda utjecaj zapadnog dijela Mediterana.
Koreografija za ove plesove je postavljana dva puta. Prvu, 1998. godine, postavio je pok. Cvetko Benazić, dok je drugu, onu koju Društvo trenutno izvodi, postavila Dorijana Šilić 2006. godine.

Splet plesova Šibenske županije – Sastoji se od 6 plesova: “u kolobar”, “na 4 paša”, “polka pljeskalica”, “igra kolo srid rudin”, “pokladni ples”, “nemoj dragi bilu ružu brati”, koji su karakteristični za zapadni dio županije. Pleše se u parovima, u krugu koji se, osim kod posljednjeg navedenog plesa, kreće u smjeru kazaljke na satu.
Koreografiju je postavila 1997. godine, pok. Jasenka Štefanić.

Dubrovačka poskočica Linđo – ponajpopularniji je tradicionalni ples Dubrovnika i dubrovačke okolice. Pleše se u parovima raspoređenima uokolo svirača, a plesne naredbe u duhovitim, nerijetko i dvosmislenim, pa i vulgarnim stihovima glasnim povicima izvikuje kolovođa koji u oštrome tonu i ritmu određuje parove i promjene plesnih figura te bodri plesače koji se nadmeću u improvizacijama. Za taj su ples karakteristična ponavljanja nekih bitnih dijelova. Iako je izvorni naziv plesa Dubrovačka poskočica, danas je poznatiji pod imenom Linđo, a taj je naziv dobio po nadimku svojega nekoć glasovitoga ljeričara Nikole Lale Linđa iz Župe dubrovačke. Njegovi potomci i danas žive u Župi.
Koreografiju je postavila 2008. godine Dorijana Šilić.

Plesovi Hrvatskog Zagorja – koreografije se sastoji od 5 plesova: “repa”, “šroteš”, “enzerica (ajnzerica)”, “krajc polka”, “drmeš”. Svi plesovi se plešu u parovima, po plesnom krugu koji se kreće u smjeru suprotnom od kazaljke na satu (karakteristika alpske zone plesanja), dok se parovi okreću u smjeru kazaljke na satu.
Koreografiju je 2015. godine postavio Davor Zović.

Završno kolo iz opere Jakova Gotovca “Ero s onoga svijeta” – sam kraj šaljive opere u kojoj se glavni junak Ero pretvara da je siromah, da bi bio siguran da ga njegova izabranica, koju na kraju i dobije, zaista voli, ima elemente folklora Dalmatinske Zagore. Vrlo je efektan ples, koji Društvo najčešće izvodi uz pratnju Mješovitog pjevačkog zbora Roženice i Limene glazbe Pazin, a rjeđe uz samostalnu instrumentalnu pratnju.
Koreografiju je postavila 2006. godine Dorijana Šilić.