Istarski plesovi

Istarski plesovi čine najveći dio našeg repertoara. Izvodimo ih onako kako su zabilježeni i sačuvani, što ne mora odgovarati načinu izvedbe kroz godine i mjesta. U suradnji s etnomuzikolozima i stručnjacima (od kojih ističemo Darija Marušića i Koviljku Marečić) pokušavamo u svojim koreografijama biti što bliže stvarnom izvođenju.

Istarski plesovi koje izvodimo su:

 

Balun, Ceranski balun – najrašireniji i najizvođeniji narodni ples na istarskom poluotoku. U njegovu izvođenju sudjeluje više plesnih parova raspoređenih u krug, s plesačem s unutarnje i plesačicom s vanjske strane kruga. Oni se kreću suprotno od smjera kazaljke na satu, dok se jedan par, ili nekoliko pojedinačnih plesača, okrećući se oko svoje osi, vrte u smjeru kazaljke na satu.
Koreografija: pok. Cvetko Benazić (Balun središnje Istre – 1996. godina, ceranski balun – 1998. godina)

 

Sette passi – je ples u dvodobnoj mjeri, ali ovisno o tome u kojem se selu izvodi ples, postoje različiti ritmički obrasci. Pleše se sedam puta na jednu stranu, pa sedam puta na drugu stranu, nakon čega slijedi okret. Ovaj ples potječe iz srednjeg vijeka, pa su vidljivi ostaci magije.
Koreografija: pok. Cvetko Benazić (1996. godina)

 

Ballo de cusin – je plesna igra u kojoj se upotrebljavaju elementi različitih plesova. Nema nekih posebnih plesnih oblika i ritmičkih obrazaca koje su karakteristične za ovaj ples. Posebnost plesa čini to da se u sredini kola nalazi plesač ili pesačica koja drži jastuk (kušin). Dok glazba svira taj plesač ili plesačica biraju plesnog partnera s kojim će zatim plesati, prije nego predaju jastuk sljedećem.
Koreografija: pok Cvetko Benazić (1997. godina)

 

Mazurka – je ples koji se izvodi u trodobnoj mjeri, nalik valceru, u paru, standardnim držanjem, te skakutanjem naizmjenično na lijevoj i desnoj nozi. Parovi se okreću u mjestu ili kretanjem po krugu ili pravcu kojega zadaje prvi plesni par.
Koreografija: pok. Jasenka Štefanić (1997. godina)

 

Promjena – je ples kojega karakterizira promjena plesnih partnera na način da se tijekom plesa u krugu istovremeno sve ženske plesačice prelaze napred po plesnom krugu nastavljajući ples sa novim partnerom. Muški plesač, pak, ostaje na mjestu, okrene se prema nazad i tako dočeka plesačicu koja nailazi, te nastavljaju iduću figuru plesa.
Koreografija: Dorijana Šilić (2005. godina)

 

Stara polka – sličan korak kao kod cotića, u plesu se izmijenjuju razne figure, pleše se u parovima i po plesnom krugu.

 

Istarska polka – pleše se obično uz pratnju na šurle, u parovima i po plesnom krugu
Koreografija: pok Cvetko Benazić (1996. godina)

 

Pritilica –  često se naziva i Špic polka, pleše se u parovima i po krugu. Jedan muški plesač, bez parnerice, u sredini kruga čeka priliku da “preda” metlu drugome, pritom mu uzimajući partnericu, te nastavlja plesati.
Koreografija: Cvetko Benazić (1997. godina)

 

Dolenjski valcer – potječe iz slovenskog teritorija, pleše se po krugu, u parovima, uz pratnju gunjaca. Karakterizira ga plesanje po krugu s korakom bečkog valcera, te plesanjem na mjestu, kada se izvode plesne figure.
Koreografija: Cvetko Benazić (1996. godina)

 

Rašpa – pleše se po krugu, u parovima, uz pratnju gunjaca. Karakterizira ga slaganje plesnih parova u krugove od po dva para (četvorke) ili tri para (trojke), te križanje (poznatije kao “zmijanje”) muških plesača sa ženskima.
Koreografija: pok. Cvetko Benazić (1998. godina)

 

Gorenjska polka – ples koji potječe sa slovenskog područja, izvode se razne figure, npr. “zmijanje”, “tuneli”.
Koreografija: Cvetko Benazić (1996. godina)